Intervju: Boris Balta, direktor TFF-a

Intervju: Boris Balta, direktor TFF-a 13/10/2016

Boris Balta, osnivač i predsjednik NVO Magic Factory (kultura, manjine i ravnopravnost spolova). Kreirao Međunarodni savjetodavni odbor koji obuhvata mrežu od 50 priznatih stručnjaka širom svijeta, za prijenos know-how i promicanje koncepta “Alternative masculinities” na Balkanu, postizanje ravnopravnosti spolova, pomirenja i socijalne uključenosti kroz medije i kulturu. Idejni tvorac i pokretač projekta Tuzla film festival.


- Kako ste došli do ideje da pokrenete filmski festival u Tuzli?

Već nekih petnaestak godina sam po festivalima, od 2002. sam na Sarajevo Film Festivalu, na drugim manjim festivalima, u Puli… Kad sam završio Akademiju počeo sam raditi u Narodnom pozorištu. Onda sam upisao magisterij u Sarajevu, 2008. sam primljen na akademiju za režiju u Londonu, jednu od najboljih akademija u Evropi, čak i u svijetu. Međutim, to je bilo užasno skupo. Dok sam bio u Engleskoj, bio sam na nekim festivalima i kada sam se vratio, 2011. sam shvatio da Tuzli nedostaje festival. Vidio sam u tome vrlo zanimljiv potencijal da Tuzla privuče turiste i dovede grad u prvi plan kada su u pitanju kulturno-umjetnička događanja. I tako sam pokrenuo festival. Trebalo je otprilike oko godinu i po da se sve uspostavi.

- Da li ste imali podršku vlasti?

Jesam, u početku. To nije bila velika podrška, ali jesam. Imao sam podršku Općine Tuzla, Tuzlanskog kantona, iako je trebalo godinu i po dana da ta podrška dođe. Mlađan Lazić je u to vrijeme bio ministar finansija Tuzlanskog kantona, koji je prvi prepoznao to. Iza njega se pridružila Svjetlana Kakeš, koja je bila, i dan danas je šefica kabineta načelnika Jasmina Imamovića. I tako je sve krenulo 2012., 22. augusta je bio prvi Tuzla Film Festival. Kasnije je podrška lokalnih vlasti opala, ali je još uvijek imamo.

- Na koji način se TFF finansira?

Finansiramo se najviše od projekata i pomoći direktora određenih firmi na lokalnom nivou.

- Koliko ste zadovoljni odzivom građana na festival?

Boris_bMora se uzeti u obzir da Tuzla 20 i nešto godina nije imala kino, da je filmska svijest nešto što je, može se reći, izgubljena u Tuzli kada je u pitanju kino. Ljudi gledaju filmove preko interneta, na DVD-ovima, ali kada je u pitanju kino ta filmska svijest je bila izgubljena. To je jedan socijalni kontekst koji naš grad više nije imao. Svaki festival koji ja znam, sedam do deset godina gradi publiku, da se ona ponovo vrati na nivo navike. Prošle godine, na 4. TFF-u, bilo je 750 ljudi na otvaranju, ljudi su u BKC-u sjedili na stepenicama… Imamo oko 5000 gledatelja tokom cijelog festivala, imamo dogovor sa osnovnim i srednjim školama da dolaze na projekcije filmova koje Ministarstvo kulture, odnosno Pedagoški zavod odobri. Imamo dobru saradnju sa Sarajevo Film Festivalom, odnosno Operacijom Kino, koja prikazuje filmove diljem BiH. To su filmovi izuzetnog kvaliteta, sa festivala u Kanu, Berlinu, koji u Tuzlu nemaju priliku da dođu jer mi radimo južnoslavenski film. S Operacijom Kino pravimo dogovor da dovodimo filmove koji su nagrađivani u Kanu, Roterdamu, Berlinu pa publika ima mogućnost da pogleda i takve filmove.

- Koliko mladi posjećuju festival?

Na duge igrane filmove mladi dolaze, ali na kratke igrane, animirane i dokumentarne dosta slabije. To su kategorije koje razvijaju struku i one općenito imaju problem sa publikom jer nije razvijena kultura gledanja te vrste filmova. Ali evo, prošle godine je bilo na našim dokumentarnim filmovima preko 500 ljudi, što je pokazatelj da publika raste.

- Dajete li priliku mladima da učestvuju u samom festivalu?

Da, najviše mladima. Mi smo proizveli preko pedeset redatelja i redateljica na području Tuzlanskog kantona u protekle četiri godine. Ljudi su snimali direktno za TFF i na osnovu nas kasnije su neki primljeni na akademije, neki su svoje filmove slali na druge festivale evropskog i svjetskog karaktera…

- Koliko se prijavi filmova svake godine? Na koji način se biraju oni koji će biti prikazani na festivalu?

Evo, do sada smo već primili preko 500 samo kratkih igranih filmova, ja ne znam ko će sve to pregledati, morat ćemo proširiti broj selektora… TFF je u jako kratkom vremenu buknuo, ljudi su primijetili da imamo kvalitet. Ljudi pregledaju našu web stranicu, naše kataloge, PR izvještaje… Mi to sve imamo na našoj web stranici, tako da ljudi vide koliko mi ustvari vrijedimo, i na osnovu toga se prijavljuju. Selektori biraju filmove na osnovu svojih estetskih i umjetničkih kriterija, i u osnovi šta film treba da sadrži. Ja sam selektor za duge igrane filmove. Svake godine odgledam filmove sa Balkana, to je otprilike 30 do 50 filmova. Bude tu svega, od zaista kvalitetnih filmova do dosta nekvalitetnog materijala. Na kraju odaberem pet do šest filmova koji su odabrani za našu publiku ali i koji imaju umjetnički kvalitet i dovedem ih na festival.

- Na festival je uvedena i internacionalna kategorija. Da li planirate uvesti još neke kategorije?

Da, na drugom TFF to je prvo bilo eksperimentalno, da bi na trećem festivalu Future Generation Film postala zasebna kategorija. Zasad ne planiramo uvođenje dodatnih kategorija, i ovo je mnogo. Šest kategorija za jedan festival mlad kao što je naš je zaista veliki obim posla. Mostarski festival, naprimjer, 8 godina ima samo duge igrane filmove. Mi svake godine imamo preko 100 filmova koje prikazujemo. Ove godine došlo je preko 500 kratkih igranih filmova, a proteklih godina je dolazilo 300 do 500 filmova sve ukupno, tako da smo odabirali svaki peti, a sada ćemo morati svaki deseti ili petnaesti. Mislim da je, pored kvalitete koju prikazujemo, važno da prikažemo i širi spektar umjetničkih kategorija, tako da to je nešto što mi možemo da podnesemo u ovom trenutku. Ne vjerujem da ćemo se širiti dalje u naredne tri godine.

- Šta očekujete od ovogodišnjeg TFF-a?

To će biti peti jubilarni festival. Nadam se da će publika ove godine prepoznati kvalitet kratkog igranog filma i na tom segmentu da će biti više ljudi. Već su počela interosovanja za dugi film, šest mjeseci ranije, tako da mislim da će publika ove godine imati priliku da odgleda neke zaista dobre filmove i da će popuniti salu. Očekujem da će doći veliki broj glumaca, reditelja sa Balkana, jer jubilej je jedan poseban događaj, svima je u interesu da se tu pojave. Mislim da bi ove godine moglo biti zaista spektakularno.

- Da li imate želju da ugostite nekog posebnog glumca ili režisera na festivalu?

Pa uglavnom ja sve te ljude već znam, mnogi od njih već su bili tu, to na Balkanu nije problem. Kad su u pitanju strani redatelji i glumci, to košta, ako uopšte pristanu da dođu na festival. Tako da dok ne dođemo na neki stalan budžet, dok ne budemo imali neke zaista jake sponzore, o tome ni ne vrijedi razmišljati. A u momentu kad to postanemo, onda ćemo vidjeti koga bismo mogli da dovedemo.

Nejra A./festival.ba